Svatko od nas se nekada u životu susreo s problemom vezanim uz učenje. Savladavanje novih vještina, pamćenje informacija, povezivanja dijelova u smislene cjeline, izlaganje znanja pred drugima i slično sastavni su dio svačijeg života. Učenje je pogotovo važno za vrijeme školovanja.
Neki od najčešćih problema mogu zvučati ovako:
„Znam da trebam učiti, ali nikako da se natjeram.“
„Misli mi lutaju i teško se koncentriram na gradivo.“
„Učim, ali ne postižem rezultate koje bih volio.“
„Kada odgovaram imam tremu i ne uspijevam profesoru pokazati sve što sam naučila.“
Motivacija
Sve ide lakše ako imamo unutarnji poriv. Tako je i učenje puno lakše ukoliko pronađemo motivaciju. Koja je Vaša motivacija za usvajanjem nekog gradiva ili vještine? Napišite na list papira što ćete sve dobiti ili postići kada naučite neko gradivo. Kako ćete se osjećati? A što će biti ako ne uspijete u tome? Bolje je usmjeriti se na korist od neke aktivnosti, nego samog sebe plašiti mogućim negativnim posljedicama.
Ponekad se pojedinci koriste strategijom: „Čekam pravi trenutak kako bih počeo.“ Problem nastaje kada taj trenutak nikako ne dolazi. Što onda činiti? Možemo početi s učenjem u nekom kraćem trajanju, npr. učimo 15 minuta i nakon toga napravimo pauzu. Ako se ne možemo natjerati na učenje, možemo čitati knjigu ili bilježnicu iz koje učimo, podvlačiti bitno, vaditi bilješke. Kako se postupno privikavamo na učenje, tako nam ono postaje ugodnije i zanimljivije.
Vlastitu motivaciju možete ojačati tako da planirate neku nagradu nakon učenja ili položenog ispita.
Pažnja
Manjak pažnje može biti posljedica cijelog niza unutrašnjih i vanjskih faktora. Tjelesni ili psihički umor, glad, buka, pretopla prostorija, problemi koji nas muče, manjak motivacije i drugo mogu dovesti do toga da nam je teško usmjeriti pažnju na gradivo koje treba savladati. Dobar je pristup ukloniti ili smanjiti sve što nam umanjuje ili ometa pažnju. Pored toga povećavanjem vlastite motivacije kao i povećavanjem angažiranosti, možemo povećati pažnju. Od koristi će biti slijedeće:
– učiti na mirnom mjestu – raščistiti plohu za učenje, utišati telefon i mobitel, udaljiti se od računala, isključiti televizor
– na svakih sat vremena učenja predvidjeti pauze od 5-10 minuta, kako bismo se osvježili, razgibali, mentalno odmorili
– varirati gradivo koje učimo ako vidimo da nam koncentracija popušta (sat vremena učenja matematike pa sat vremena učenja povijesti)
– varirati način učenja (npr. ponavljati gradivo na glas pa zatim pisati natuknice na papir)
– povećati razinu aktivacije – umjesto da čitamo u sebi, možemo čitati na glas; umjesto da podvlačimo u knjizi ili bilježnici, možemo pisati natuknice na papir ili crtati mentalne mape, grafove, skice
– učenje ili ponavljanje u paru ili u grupi može nam biti dodatni poticaj kada se zasitimo učenja
Pamćenje
Informacije koje usvajamo najbrže se zaboravljaju u prva 24 sata učenja. Zbog toga je jako važno planirati dosta ponavljanja u početku usvajanja nekog gradiva. Bolje pamtimo ono što ponovimo više puta, na različite načine u različitim vremenskim intervalima. Planiranje učenja unaprijed može nam pomoći da ostvarimo cilj. Ovo je pogotovo važno kada treba usvojiti puno informacija kao što je to slučaj pri učenju za ispit na fakultetu ili kod pripremanja maturalnog ispita. Kada imamo informaciju o datumu ispita, možemo planirati učenje po danima. Svakoga dana odredimo neko vrijeme u danu koje ćemo posvetiti učenju. Svake večeri radimo detaljan plan za sutrašnji dan – što i kada učimo. Teže i novije gradivo učimo u onom dijelu dana kada imamo najviše energije; za nekoga će to biti jutro, za nekoga poslijepodne, a za nekoga večer. Na samom početku učenja ponavljamo prethodno naučeno gradivo. Zatim slijedi učenje novog gradiva. Na kraju učenja sažeto ponovimo što smo naučili. Na svakih sat vremena učenja treba predvidjeti 5 do 10 minuta odmora. Nije preporučljivo započinjati aktivnosti koje nas mogu odvući od učenja na dulje vrijeme, kao što je pretraživanje po internetu, telefonski pozivi, gledanje zanimljivog programa na televiziji i slično. Nakon tri sata učenja dobro je napraviti veću pauzu. Na kraju dana prekrižimo aktivnosti koje smo realizirali prema planu i napravimo plan za idući dan.
Lakše ćemo pamtiti ako sebi osigurano dovoljno sna, uravnoteženu prehranu, tjelesne aktivnosti, zabavu i druženje. Učenje treba biti visoko na listi prioriteta, ali to ne znači da se treba odreći svega ostalog.
Pokazivanje znanja
Opće je pravilo da učenje treba prilagoditi vrsti ispita. Ako učimo za pismeni ispit, dobro je provjeravati naučeno tako da pišemo odgovore na papir. Ako učimo za usmeni ispit, provjeravat ćemo svoje znanje tako da izgovaramo ono što smo naučili na glas, kao da smo pred profesorom. Možemo zamoliti nekoga da nas ispituje i tako provjeriti svoje znanje. Ako se ispit sastoji od zadataka, onda se pripremamo rješavajući zadatke.
Trema nas nekada može omesti u tome da pokažemo u punom svjetlu sve što znamo. Što bolje naučimo gradivo i što smo sigurniji u naše znanje, to će trema imati manje ometajuće djelovanje. Kod jake treme ili izraženog mucanja dobro bi bilo potražiti pomoć stručnjaka, npr. školskog psihologa ili psihologa u studentskom savjetovalištu.
Ukoliko imate poteškoća s učenjem slobodno nam se obratite. Psihološki centar TESA nudi:
– Savjetovanje putem telefona
– Savjetovanje uživo
– Internet savjetovanje
Nataša Radovanović, prof. psihologije
Projekt „Psiho portal za mlade – podrška u izazovima mladenaštva““
Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport
