Ljutnja je snažan osjećaj koji doživimo uglavnom u situacijama kad vidimo prepreku prema onome što želimo dobiti, tj prema nama važnim ciljevima (i zadovoljstvima). Pa smo ljuti jer nam je zaključena negativna ocjena (a htjeli smo proći), kad roditelji zabrane izlazak (a bilo nam je važno ići vani) ili kad gubimo važnu utakmicu (a htjeli bismo pobijediti)… Tada nas ljutnja može pokrenuti da još jače zapnemo i potrudimo se svladati prepreke i promijeniti situaciju (ispraviti ocjenu, izboriti izlazak, pobijediti utakmicu). No, ponekad se ljutnja može izražavati na destruktivne načine, koji mogu remetiti kvalitetu naših odnosa i povređivati druge ljude! Stoga je izuzetno važno naučiti upravljati njome umjesto da ona kontrolira nas.
Ljutnja postaje problem kad:
– je presnažna
– događa se prečesto
– traje predugo
– eskalira u agresivnost ili nasilje
– remeti odnose ili naše funkcioniranje
KAKO KONTROLIRATI LJUTNJU?
– Prepoznaj rane signale ljutnje i poduzmi korake prije nego te preplavi
– Udalji se od situacije kad si u afektu (iziđi iz prostorije, odbrojavaj u sebi, duboko diši nekoliko puta…)
– Prepoznaj situacije koje te ljute, te pokušaj razumjeti zašto te baš to ljuti, što te tu zapravo smeta i što bi u toj situaciji želio. Ako znaš da ćeš biti jako ljut u nekoj situaciji – pripremi sebe unaprijed da očuvaš svoju samokontrolu i mir u toj situaciji.
– Preispitaj neke svoje stavove o ljutnji. Ideje tipa „ Ne mogu kontrolirati svoju ljutnju“ ili „Ako ne pokažeš zube, ljudi će te iskorištavati“ utječu da se niti ne želimo potruditi upravljati svojom ljutnjom
– Izrazi nezadovoljstvo i ljutnju na prikladne načine – zauzmi se za sebe, rješavaj konflikte, izražavaj svoje potrebe
– Upitaj sebe – „Uzimam li stvari preozbiljno? Shvaćam li preosobno?”. Nije svačiji komentar usmjeren tome da tebe “spusti” niti je svaka situacija vrijedna toga da se nerviraš.
– Prepoznaj koje su posljedice tvog ljutog ponašanja (iza toga te ljudi izbjegavaju i narušiš odnose, ili čak i dobiješ određene kazne …). Izreci ih sebi u trenutku ljutnje. To pomaže da se smiriš i vodiš više računa o neželjenim posljedicama koje bi mogle slijediti.
– Sastavi listu novih mogućih ponašanja u situaciji u kojoj reagiraš ljuto i pokušaj ih primijeniti, svaki put će novo ponašanje jačati. Kad ga dobro uvježbaš u manje uznemirujućim situacijama, lakše će ih biti primijeniti u situacijama s više naboja u sebi.
– Ako si pogriješio, rekao grube riječi ili postupio preburno – ispričaj se osobi i pokaži da si zbilja to i mislio time što se to više neće ponoviti! (No, to i održi!).
– Koristi umirujući samogovor – npr „smiri se“., „bijes mi neće pomoći“, „samo zaboravi“
– Dovoljno spavaj, imaj rutinu, jedi zdravo… To pomaže održati mir i stabilnost.
– Imaj vrijeme za sebe, za ugodne hobije..
ZAPAMTI! BITI LJUT NE ZNAČI DA SI JAK – NEGO DA NISI U STANJU KONTROLIRATI SEBE I NOSITI SE SA SITUACIJOM!
Ako si tako uznemiren da osjećaš da bi mogao povrijediti sebe ili druge – potraži pomoć stručnjaka!
Sigurno možeš naučiti bolje upravljati sobom i naučiti dobiti što želiš na konstruktivan način.
Jadranka Orehovec, prof.psihologije
Projekt „Psiho portal za mlade – podrška u izazovima mladenaštva““
Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport
