Veliki broj djece i tinejdžera u današnje vrijeme ima mnogo više znanja o internetu i tehnologiji od svojih roditelja. Vješti su u korištenju brojnih aplikacija, društvenih mreža i općenito, imaju mogućnost upoznati i kontaktirati s velikim brojem drugih osoba. Ipak, koliko god mnogo znali o korištenju te iste tehnologije, često nisu svjesni negativnih utjecaja i posljedica koje mogu proizaći iz primjerice, dopisivanja s nepoznatim osobama. I dok djeca na upozorenja često kolutaju očima, roditeljima se čini da opasnosti vrebaju na svakom kutku, u sve većem broju, sve su raznolikije i sve se teže s njima boriti. Izgleda da se navedeno može primijeniti i na pitanje zlouporabe sredstava ovisnosti – ona su danas lako dostupna, postoje u bezbroj različitih oblika, a u obitelj mogu unijeti nevjerojatnu količinu stresa i negativnih događaja. Iako se ovisnost može razviti i o internetu, igricama, kockanju, u ovom će tekstu fokus biti na upotrebi psihoaktivnih supstanci. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pojam psihoaktivnih droga opisuje ih kao supstance koje pri unošenju u organizam utječu na mentalne procese poput percepcije, svijesti, razmišljanja, raspoloženja ili emocija. Droge pripadaju široj kategoriji psihoaktivnih sredstava, koja uključuje i alkohol i nikotin (WHO). Dok su alkohol, nikotin i kofein legalne psihoaktivne supstance, postoje i one ilegalne (npr. hašiš, LSD, kokain, heroin, metamfetamin itd.). Procjenjuje se da čak 35 milijuna ljudi u svijetu pati od nekog od poremećaja koji je povezan s korištenjem droga, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Katalinić, Valentić, Štimac Grbić i Ištvanović, 2020) u Hrvatskoj je 2018. godine liječena 6761 osoba zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Upotrebom droge može se, ali ne mora nužno razviti ovisnost. Važno je ipak, kontinuirano, s djetetom raditi i učiti ga prevenciji i da nije u redu niti eksperimentirati s korištenjem droga. Sama ovisnost je stanje naviknutosti na neke od psihoaktivnih supstanci, ponašanja i/ili situacija, a razlikujemo psihičku i fizičku ovisnost (Šalamon, Sabljić i Radić, 2015). Psihička ovisnost uključuje ovisnost o osjećajima koje izaziva uzimanje supstance ili određeno ponašanje, a fizička ovisnost znači da se organizam osobe navikao na određenu supstancu koja se konzumira i da je supstanca postala nužna za funkcioniranje tijela. Kod ovisnika se dužim vremenom korištenja javlja i tolerancija, potreba za sve većom dozom supstance kako bi došlo do željenog učinka.

Vrste psihoaktivnih supstanci i njihovi učinci

Alkohol

U Hrvatskoj, ali i Europi, najviše se zloupotrebljava alkohol, a NZJZ navodi kako je prosječna dob prve konzumacije alkohola 13,7 godina. Rana i/ili učestala konzumacija doprinosi povećanom riziku od eksperimentiranja s drugim psihoaktivnim sredstvima. Isto tako, adolescenti koji uzimaju sredstva ovisnosti češće se ponašaju delinkventno, agresivniji su i ranije se upuštaju u spolne odnose. Nažalost, znamo da maloljetnici često sami nabavljaju alkohol i cigarete, unatoč zabranama prodaje. Stoga je opet naglašena uloga prevencije i edukacije od ranog doba (Klarić, 2014). Alkoholizirano stanje ćete prepoznati po otežanom govoru, gubitku ravnoteže, zadahu po alkoholu, smanjenoj samokontroli, povraćanju itd.

Duhan

Prema podacima NZJZ “Dr.Andrija Štampar” (Šalamon i sur., 2015), duhan je druga najčešće konzumirana psihoaktivna supstanca, a prosječna dob prvog konzumiranja je 13,8 godina. Duhan izaziva psihičku ovisnost, a smatra se glavnim rizičnim čimbenikom za rak bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače. Iznimno je visok i rizik za razvoj raznih bolesti srca i krvnih žila. Kao i kod alkohola, rano konzumiranje duhana povećava rizik za konzumaciju i razvoj ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima. Konzumaciju ćete najprije prepoznati prema mirisu i zadahu po cigaretama, a s vremenom i po žutilu zubi, prstiju, noktiju.

Ostale psihoaktivne supstance možemo podijeliti u nekoliko kategorija s obzirom njihov utjecaj na središnji živčani sustav. Psihodepresori smanjuju aktivnost središnjeg živčanog sustava, smiruju i opuštaju, imaju uspavljujuće djelovanje (heroin, kodein, morfin, metadon…). Psihostimulatori pobuđuju mozak i povećavaju njegovu aktivnost (kokain, amfetamin…). Halucinogeni dovode do promjena u percepciji (iluzije, halucinacije), odnosno, iskrivljuju doživljaj stvarnosti i opažanja (LSD, meskalin, psilocibin…). Posljednja su kategorija droge miješanog djelovanja (kanaboidi marihuana i hašiš, PCP, ecstasy…) (Sakoman, 2002).

Marihuana i hašiš

Marihuana i hašiš dobivaju se od indijske konoplje, a u organizam se unose pušenjem. Razlika između marihuane i hašiša je u količini psihoaktivnog sastojka THC-a, kojeg marihuana sadrži 1-5%, a hašiš do 20%. Drugim riječima, djelovanje marihuane i hašiša je slično, ali hašiš djeluje nekoliko puta jače. Ove droge ne stvaraju fizičku ovisnost, ali kod mnogih predstavljaju prvi korak u razvoj buduće ovisnosti. Oko 80% ovisnika o heroinu u Hrvatskoj počelo je s drogom oko svoje 15. godine upravo marihuanom (Sakoman, 2002). Marihuana se primjenjuje i u medicinske svrhe, kao pomoćno sredstvo kod nekih teških bolesti. Međutim, konzumacija od strane mladeži donosi negativne posljedice – teškoće u pamćenju i učenju, koncentraciji, neodgovornost, napadaji panike i tjeskobe itd., a posljedice su tim gore što je osoba mlađa i što češće konzumira marihuanu. Znakovi da Vaše dijete puši marihuanu su (osim već navedenih) krvave oči, napadi smijeha, opuštenost, poremećen osjećaj za vrijeme, osoba može djelovati zatupljeno. Obratite pažnju i na miris drukčiji od duhanskog dima, sitne sjemenke i/ili lišće po džepovima, cigaretni papir.

Inhalanti

Mnogi mladi imaju iskustva i s inhalantima, odnosno snifanjem proizvoda poput ljepila, otapala, acetona… Radi se o inhaliranju sredstava koja su lako dostupna (ima ih gotovo svako kućanstvo). Brzo dolazi do stanja omamljenosti, zamućenog vida, nejasnog govora, nemira. Mogu se javiti i halucinacije, a uslijed učestalog uzimanja otapala dolazi do propadanja (atrofije) mozga.

Amfetamin (speed)

Ova je droga psihostimulator i stoga dovodi do znatnog povećanja energije, euforije, osoba ne osjeća glad ni umor te može izdržati duže vrijeme bez spavanja. Povisuje se krvni tlak i agresivnost. Droga se može šmrkati, progutati ili uzeti intravenozno, a dolazi u obliku praška bijele do smećkaste boje i u obliku tableta.

Kokain

Kokain je, kao i amfetamin, stimulator središnjeg živčanog sustava. Pojavljuje se u obliku bijelog praška, a s obzirom na njegovu visoku cijenu na tržištu, adolescenti ga nešto rjeđe koriste. Kokain se unosi šmrkanjem, intravenozno ili pušenjem. Korištenje dovodi do higha (visoko oduševljenje, osjećaj snage, pozitivno raspoloženje, ekstaza), međutim, slabljenjem djelovanja dolazi do lowa koji prate suprotni osjećaji (tjeskoba, depresija) pa je konzument visoko motiviran ponovno uzeti kokain. Ova droga izaziva snažnu psihičku ovisnost, a kod konzumenata (koji ušmrkavaju kokain) možete prepoznati i učestalo šmrcanje, crven nos ili krvarenje iz nosa.

LSD

LSD je halucinogena droga, što znači da njezinim unošenjem u organizam dolazi do poremećaja većine psihičkih funkcija, a osobito opažanja. Pod djelovanjem LSD-a osoba može imati halucinacije i iluzije, odnosno, vidjeti nešto što nije stvarno ili iskrivljeno doživljavati stvarnost. One mogu biti ugodne (good trip) ili zastrašujuće (bad trip). Osoba je dezorijentirana u vremenu i prostoru, uzbuđena i uznemirena, a normalna komunikacija nije moguća. Utjecaji LSD-a mogu se pojaviti i naknadno, nekoliko dana ili tjedana nakon konzumacije (flashback). LSD se pojavljuje kao mali papirići natopljeni kiselinom, s raznim sličicama ili u obliku pilula ili kapsula.

Ecstasy

Tinejdžeri, srednjoškolci često se zanimaju za eksperimentiranje s drogama tipa ecstasy. Radi se o sintetskoj drogi, proizvedenoj u raznim laboratorijima, kod koje konzument zapravo nikada ne zna koji je stvarni sastav droge koju uzima. Pojavljuje se u obliku tableta s različitim ucrtanim znakovima. Osobe koje uzmu ecstasy pune su energije, razigranog raspoloženja, euforični, druželjubivi. Droga može stvoriti psihičku ovisnost. S dužim vremenom uzimanja dolazi do trajnih oštećenja neurona, a mnogi osjećaju trajne posljedice u vidu depresije, teškoća učenja, agresivnosti.

Heroin

Radi se o najtežoj drogi na našim prostorima koja izaziva snažnu psihičku i fizičku ovisnost. Pojavljuje se u obliku praha žute do tamnosmeđe boje. Heroin se najčešće unosi intravenozno, a može se i ušmrkavati i pušiti. Uzimanjem heroina osoba postaje izrazito smirena i opuštena, ravnodušna. Osoba ima slabu želju za bilo kakvom komunikacijom ili aktivnosti, a neposredno nakon uzimanja droge jako su pospani i glava im pada (“kljucaju”). S vremenom, ovisnici izgledaju bezosjećajno, pate od kroničnog zatvora. Dolazi do gubitka teka i tjelesne težine, impotencije. Povećan je rizik od zaraznih bolesti poput HIV-a i hepatitisa, a i rizik od predoziranja. Sumnju na korištenje heroina mogu pobuditi i zanemarivanje higijene, tragovi od uboda igli, nošenje dugih rukava u svako godišnje doba, kao i pronalaženje opreme (igle, šprice, žlice, vrpce, limunska kiselina…)

Potražite pomoć!

Droge imaju razorni utjecaj na tijelo, mozak i život adolescenta, ali i štetne posljedice za cijelu obitelj, posebno u slučaju razvoja ovisnosti. Zlouporaba droge može dovesti do teškoća pamćenja i učenja, gubitka kontrole nad svojim djelima, raznih poremećaja, gubitka prijatelja i obitelji, nasilnog ponašanja, kriminala, problema sa zakonom, ali i do smrti. U slučaju primjećivanja različitih problem, znakova i sumnje na drogu, nemojte drogu ostaviti kao posljednju opciju na koju ćete pomisliti. Potrebno se što prije javiti stručnjacima, kako bi se što prije počelo s dijagnostikom, kao i s terapijom ovisnosti. Pomoć možete potražiti kod liječnika obiteljske medicine, kao i u lokalnim ambulantama zavoda za javno zdravstvo gdje ćete dobiti znatno detaljnije upute. Za savjet se možete javiti na naš Telefon za psihološku pomoć (01 48 28 888) radnim danima od 10 do 22 sata ili u naše Internet savjetovalište (psiho.pomoc@tesa.hr).

Tajana Jančec, mag.psych.

Reference:

Katalinić, D., Valentić, M., Štimac Grbić, D. i Ištvanović, A. (2020). Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2018.godini. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Klarić, D. (2014). Prepoznaj i djeluj! Savjetnik za prevenciju ovisnosti i nasilja u djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.

Sakoman, S. (2002). Obitelj i prevencija ovisnosti. Zagreb: SysPrint.

Šalamon, S., Sabljić, L. i  Radić, A. (2015). Svijet ovisnosti, vodič za roditelje (brošura). Zagreb: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.