U tinejdžerskoj dobi prijateljstva se znatno mijenjaju u odnosu na prijateljstva u djetinjstvu. Mnogi tinejdžeri promijene prijatelje, jer im stari više „ne odgovaraju“, jer žele „širiti vidike“, a često i „eksperimentirati“ u odnosima s osobama koje su različite od onih s kojima su se družili do tada.

Bez obzira da li u potpunosti promijene osobe s kojima se druže ili ne, načini druženja s prijateljima gotovo uvijek se mijenjaju. Tinejdžeri traže više slobode, mnogi od njih vole „ići okolo“, bez točnog ranijeg dogovora gdje će i na koji način provesti vrijeme s prijateljima. Dobro je da znadete s kime je vani, te da poznajete barem nekoga od njegovih (novih) prijatelja, kao i da imate kontakt nekoga od njih – no zahtjev da Vas informira gdje će točno provesti vrijeme za tinejdžera je često prevelik.

Koliko god roditeljima novi oblici prijateljstava njihovih tinejdžera znaju biti stresni, važno je imati na umu da su prijateljstva u tinejdžerskoj dobi izrazito važna, jer služe razvoju samostalnosti, identiteta, te zaštiti psihološkog zdravlja. Stoga, čak i kada niste „oduševljeni“ prijateljima svog tinejdžera, bitno je razumjeti da su oni nužan dio njegovog odrastanja. Kroz njih on uči o stjecanju, razvijanju i održavanju bliskih odnosa izvan obitelji, što su ključne lekcije za snalaženje u budućim osobnim odnosima.

Burna tinejdžerska prijateljstva

Tinejdžerska prijateljstva nekada su vrlo burna, pogotovo kod djevojaka, koje se jedan dan „obožavaju“, a drugi dan „prekidaju svaki odnos s bivšom prijateljicom“. Ta prijateljstva imaju neke značajke partnerskih odnosa, na način da su često „ekskluzivna“, tj. ne dozvoljavaju pristup „novopridošlima“. Važno je znati da je taj proces posve normalan, te da je on svojevrsno učenje toga što znači „imati nekoga“ ili „biti nečiji“, s time da se granice odnosa u ovom razdoblju često postavljaju previše rigidno.

Hoće li ih odvući u pogrešnom pravcu?

Roditelji tinejdžera često brinu da će ih prijatelji „navući na krivu stranu“, no to se najmanje može kontrolirati kroz stroge zabrane druženja „s nepoželjnima“. Puno bolji način prevencije prijateljstava koja bi za Vašeg tinejdžera mogla biti rizična je razvoj njegovog samopoštovanja – tinejdžer koji se poštuje bit će znatno manje sklon rizičnim ponašanjima te će biti manje sklon birati prijatelje koji se ponašaju na taj način. Isto tako, važno je da njegove (nove) prijatelje ne proglašavate olako „lošima“ – ukoliko nekoga procjenjujemo dobrim ili lošim na temelju izgleda (piercinga, frizure, odjeće) ili obitelji, vrlo vjerojatno ćemo pogriješiti. „Neklasičan“ imidž ili odrastanje u (naizgled) problematičnoj obitelji nikako ne znače da neki tinejdžer ne može biti dobar prijatelj – bitno je što osoba nosi „unutra“, a to nikako ne možete vidjeti na prvi pogled, niti saznati na temelju priča o nečijoj obitelji. Kada ste u kontaktu s prijateljima Vašeg tinejdžera, važno je da budete otvoreni, no ne i nametljivi – bitno je da ne postavljate previše pitanja, niti se ne „ubacujete“ u njihova druženja. Najbolja podrška koju možete dati svome tinejdžeru u razvoju zdravih prijateljstava jest da Vaš dom bude mjesto u kojem je njemu ugodno družiti se s prijateljima, i u koje je njima ugodno navratiti

dr. sc. Jelena Maričić

psiholog i psihoterapeut

Psihološki centar TESA

(projekt Za odgovorno odrastanje mladih)