Vaše dijete ulazi u adolescentske godine i već vas hvata nelagoda kad pomislite na to. Primjećujete da mu (njoj) društvo postaje sve važnije, da sve više želi biti vani, a sve manje se zadržava u kući. I kad je u kući puno je vremena na internetu ili mobitelu, često u komunikaciji s prijateljima. Sve rjeđe samo započinje razgovor sa vama, a i kad vi započnete razgovor ubrzo ga završava ili tipka po mobitelu smijuljeći se (nekome) dok poluzainteresirano razgovara s vama. Sve ga/ju je teže nagovoriti da ide na obiteljska druženja, baki ili bilo kuda s roditeljima. Zatvara se u svoju sobu i nervira ga/ju ako ulazite bez kucanja. Subota postaje najvažniji dan u tjednu, jer tada ide s društvom u kino ili su cijeli dan vani….

Čestitam! Vaše dijete odrasta, postaje adolescent.

Ono što možete očekivati je da će doći i tražiti da izađe navečer s društvom. Kao roditelja očekuje vas dogovaranje pravila vezano za večernje izlaske i dobro je da promislite unaprijed što je primjereno za dob vašeg djeteta, raspitate se u vašoj okolini što je uobičajeno te smislite što ćete dopustiti, a što ne. Dobra priprema može doprinijeti da sve prođe bez problema. Osim tjelesnog sazrijevanja, važan dio adolescencije je i psihičko sazrijevanje za koje je nužno odvajanje od roditelja. Adolescenti traže svoj vlastiti identitet, a za to im je bitno definirati se i unutar vršnjačkih skupina i stvarati odnose izvan roditeljskog doma, bez motrenja od strane roditelja. Možete očekivati da će im vršnjaci značiti sve više, da će im njihova privatnost značiti sve više i da će sve više htjeti sami donositi odluke, sami birati svoju odjeću, svoju frizuru, vrijeme odlaska u krevet…. To će značiti i da će njihov dobar provod biti bez roditelja. To sve spada u normalan i očekivan dio odrastanja i dobro je psihički se pripremiti na to i prihvatiti to kao dio odrastanja. Većina roditelja uz to mora prihvatiti i dozu straha koja s tim ide – činjenicu da će navečer dijete biti vani i da će stupati u razne odnose bez roditeljske kontrole i zaštite.

No, za adolescente je važno da im roditelji dopuste da se druže, da idu van i da se odvajaju. No, da bi njihov “let” u odraslu dob bio uspješan, važno je postaviti jasna pravila koja su nužna za njihovu sigurnost. Djeca žele navečer izaći van, žele provoditi vrijeme s društvom, žele se zabavljati, upoznavati cure i dečke, isprobavati svoju “zrelost” i svoje vještine. I trebaju to dobiti, no pod određenim uvjetima.

Granice koje roditelj postavlja trebaju biti prilagođene dobi ali i karakteristikama mlade osobe. Roditelji najbolje znaju koliko povjerenja mogu imati u svoje dijete, a koliko je potrebno staviti ograničenja. U toj procjeni mogu im pomoći i učitelji i razrednik njihovog djeteta koji dijete poznaju iz drugog kuta kao i procjena društva u kojem dijete jeste. Važno je imati na umu i držati se pri postavljanju pravila zakonskog ograničenje (do 23 sata) za samostalni večernji izlazak osoba mlađih od 16 godina. Također, važno je imati na umu i također zakonom postavljenu granicu za pijenje alkoholnih pića, prema kojoj je osobama ispod 18 godina zabranjeno konzumiranje alkohola. Kao roditelj važno je insistirati na pridržavanju ovih pravila. Često je puno toga što mladi rade a što se roditelju ne sviđa. Imaju čudne frizure i boje kosu u razne boje, živopisno se oblače, nismo sigurni u njihov izbor prijatelja, ostaju budni kad bi trebali spavati, spavaju do podne vikendom, stupaju u ljubavne veze, slušaju “neslušljivu” muziku, puše, piju, itd. Ono što je bitno za roditelja adolescenata jeste odabrati bitke u kojima će se boriti. Mladi imaju pravo na veću samostalnost. Imaju pravo odabrati boju kose ili frizuru, ili glazbu koju slušaju ili osobu koja im se sviđa. Ta područja ne bi trebala biti izvor sukoba, čak ni ako nam sin dođe s kosom obojanom u zeleno  i stručno poderanom novom majicom. Odgovornost za to kako izgledaju, kada idu na spavanje,s kim se druže oni mogu sami snositi. No, neke bitke se vrijedne borbe, a tu svakako spadaju moguće zloporabe alkohola, cigareta ili droga te duljina izlaska. Vrlo je važno da roditelj vezano za ova područja postavi jasna pravila i da postoje posljedice ako dijete prekrši ta pravila. Dobro je da je jasno da nećete tolerirati pijenje alkohola ili pušenje i da je pravo na večernji izlazak s društvom uvjetovano poštivanjem dogovora. Možete očekivati i da će dijete nekad to pravilo prekršiti i da će možda eksperimentirati i popiti neko alkoholno piće ili zapaliti cigaretu. To nije razlog za paniku, niti za doživotnu zabranu izlazaka, ali jeste razlog za ozbiljan razgovor o razlozima postojanja tog pravila i posljedicama te razlog za provođenje dogovorenih posljedica (npr. zabranu izlaska sljedeći vikend) osobito ako se to ponašanje ponovi nakon razgovora.

Također, potrebno je upozoriti dijete na moguće opasnosti, čuti što ono misli o tome te dogovoriti što može i treba vezano za “sigurnost”. Potrebno je dogovoriti pravila oko javljanja, vraćanja kući, eventualnog kašnjenja te dogovoriti kako će reagirati ako se osjeti ugroženo ili ako mu netko nudi nešto što ne želi. Važno je da znate s kim izlazi i gdje će biti te da vam se uvijek javlja na mobitel (što vi naravno ne trebate zloporabiti stalnim provjeravanjem). Hoće li se dijete samo vraćati kući ili ćete ga vi negdje pokupiti ovisi o vašem dogovoru i dostupnosti prijevoza. Naravno, najvažnije je da su pravila jasna, ne odveć kruta i fleksibilna po potrebi – promjenjiva ovisno o dobi i dokazanoj odgovornosti. Najvažnije je da razgovarate, da održite dobar odnos, imate uvid u život svog adolescentnog djeteta, društvo i kako se osjeća te da ono zna koja su pravila i da se može osloniti na vas ako to bude potrebno, čak i ako je ono samo nešto zabrljalo.

Mnogi se pitaju koji je smisao zabranjivanja pijenja alkohola mladima kad oni uglavnom ionako isprobaju alkohol prije punoljetnosti. No, postoje prednosti roditeljskog netoleriranja pijenja. Prije svega, adolescent u mnogim situacijama neće piti, uz to će, čak i ako proba alkohol, paziti da su to male količine (kako roditelj ne bi primjetio). Na taj način se mlada osoba uči provoditi se sa svojim društvom bez obveznog konzumiranja alkohola. U početku su izlasci, upoznavanje s potencijalnim partnerima, uklapanje u društvo i upoznavanje praćeni manjom ili većoj dozom tjeskobe i tu mladima alkohol lako postane način olakšavanje početne nelagode. Adolescenti koji ne piju nauče na druge načine rješavati tu nelagodu i ne povezuju druženje i zabavu s alkoholom. I zbog toga u odrasloj dobi piju rjeđe i manje, to im naprosto nije nužno za druženje. Oni adolescenti koji piju kad izlaze naviknu se na taj način reducirati napetost i time jačaju vezu između alkohola i opuštenosti, za razliku od onih koji su se naučili opustiti i bez alkohola. Stoga je sasvim opravdano kao roditelj slati jasnu poruku svojoj djeci: Dobar provod – DA, ali bez alkohola molim.

Tanja Dejanović Šagadin, prof.

psiholog i psihoterapeut

Psihološki centar TESA

(projekt Za odgovorno odrastanje mladih)