Vjerujemo da su događaji proteklih dana i tjedana i potpuno neočekivane situacije, drukčije od svega na što je većina građana navikla, mnoge nagnale na razmišljanje. U trenucima kada se država i svijet svim snagama bore protiv pandemije korona virusa, stanovnike zagrebačkog područja i sjeverne Hrvatske iz nedjeljnog je sna probudio snažan potres, popraćen većim brojem slabijih potresa tijekom dana. Znanstvenici upućuju i da je vjerojatno i prirodno daljnje ponavljanje blažih potresa u nadolazećem periodu. Iako možemo reći da trenutna situacija izgleda kao film čiji bi tijek kod mnogih izazvao kolutanje očima i dosadu, ona je ipak realna – svi se s njome suočavamo, a tjeskobu i strah koji izaziva, gotovo da možemo opipati. Život se mnogima okrenuo naglavce, poljuljana je rutina, mnogi se boje za budućnost i sigurnost svojih poslova, a neki nažalost i za stanje i budućnost vlastitog krova nad glavom. Sve nas to upućuje na zaključak da ništa u životu ne dolazi uz garanciju i podsjeća nas koliko smo u nekim situacijama mali i bespomoćni. Ljudi su prije svega robovi svojim navikama i volimo imati kontrolu nad svojim životom, odlukama i mogućnostima. Trenutna je situacija suprotna tome – vladaju nesigurnost, neizvjesnost i strah zbog potencijalnih događaja koji slijede. Takvo nas stanje može činiti zabrinutima, tjeskobnima, preplašenima i usmjeriti naš um na negativna predviđanja.

Postoje li načini na koje se možemo nositi s neizvjesnošću i stresom i sebi i bližnjima olakšati dane koji dolaze?
Neizvjesnost možemo opisati kao period „predviđanja“ da će se dogoditi nešto što je potencijalno opasno, a stres u uvjetima neizvjesnosti ovisi o procjeni osobe i načinu na koji će sagledati situaciju i s njom se nositi. U nastavku vam prenosimo nekoliko kratkih preporuka, objavljenih od strane APA-e (American Psychological Association) o tome na koji se način nositi sa neizvjesnošću, pa tako i s neizvjesnošću u trenutku elementarnih nepogoda i epidemija virusa.

  • Budite blagi prema sebi – svi se drukčije nosimo s teškim situacijama i potpuno je u redu ako se s neizvjesnošću nosite teže nego ljudi oko vas. Budite strpljivi sa sobom i prihvatite da nam je za neke stresne situacije potrebno više vremena da ih razriješimo.
  • Prisjetite se prošlih uspjeha i teških trenutaka koje ste preživjeli – u prošlosti ste se vjerojatno suočili sa teškim životnim situacijama i preživjeli ste ih. Prisjetite se tih trenutaka, sjetite se svojih osjećaja i pokušajte razmisliti kako ste pomogli sebi u toj situaciji, kao i o tome što biste voljeli da ste učinili drukčije. Primjerice, ukoliko ste preživjeli prometnu nesreću ili poplavu, prisjetite se tog događaja i svega što ste poduzeli, a da vam je pomoglo u suočavanju s teškoćom.
  • Razvijajte svoje vještine – u situaciji kada smo prisiljeni biti kod kuće, iskoristite vrijeme i radite na sebi! Naučite nešto novo ili se prisjetite starih, korisnih vještina koje ste prestali koristiti. Primjerice, možete učiti vježbati mindfulness, vještinu usredotočene svjesnosti koja dugoročno može stvoriti brojne prednosti za vaše mentalno zdravlje – od smanjenja doživljaja stresa, anksioznosti, do poboljšanja sposobnosti emocionalne regulacije i općeg poboljšanja mentalnog zdravlja. Naravno, ukoliko dođe do situacije potresa, nećete prionuti na mindfulness, ali zato bi vam dugoročno prakticiranje ove vještine moglo pomoći u smirivanju nakon što potres prođe.
  • Ograničite izlaganje vijestima – korisno je i potrebno biti informiran i upućen u događaje u Hrvatskoj i svijetu, kao i pratiti pouzdane upute koje nam donose vladajući u ovim kriznim situacijama. Međutim, kontinuirano praćenje i čitanje svih vijesti, može povećati našu zabrinutost. Odredite vrijeme u danu za vijesti, ali ograničite ih. Na primjer, pogledajte jedne vijesti u jednom terminu u danu. Također, izbjegavajte vijesti tijekom osjetljivih dijelova dana, primjerice, prije odlaska na spavanje.
  • Izbjegavajte previše razmišljanja o stvarima koje ne možete kontrolirati – u zahtjevnim situacijama možemo pribjeći zamišljanju najgorih mogućih scenarija. Pokušajte blokirati negativne misli kada se pojave i preusmjeriti razmišljanja.
  • Što biste savjetovali prijatelju? – zamislite da vam dođe prijatelj i s vama podijeli brigu koja vas trenutno muči. Što biste mu rekli ili savjetovali? Uživite se u situaciju i pokušajte odgovoriti na ovo pitanje. Sagledavanjem situacije izvana možda uvidite drugu perspektivu i dobijete nove ideje za svladavanjem problema.
  • Ne zaboravite na brigu o sebi – ponašajte se kao i u uobičajenim životnim situacijama i ne zaboravljajte svoje zdrave rutine. Redovito i zdravo jedite, spavajte, vodite higijenu i vježbajte. Napravite dnevni plan i raspored, nemojte „preležati“ dane.
  • Podijelite svoje brige s bližnjima – kada smo zabrinuti ili pod stresom, poželjno je podijeliti svoje brige, a ne se izolirati od drugih. Iako su u ovoj situaciji ograničeni socijalni kontakti, možete nazvati prijatelje i obitelj ili se čuti i vidjeti koristeći internet i video pozive. Budite otvoreni i tražite socijalnu podršku od svojih bližnjih, obitelji i prijatelja.
  • Kontrolirajte ono što možete – umjesto brige o stvarima koje ne možemo kontrolirati, usmjerite se na ono što možemo kontrolirati. Možemo ograničiti svoje izlaske iz kuće i na taj način doprinijeti borbi protiv korona virusa ili pomoći starijim susjedima (držeći se propisanih mjera).
  • Potražite stručnu pomoć – ukoliko vam je preteško samostalno se nositi s brigama, tjeskobom, stresom i nesigurnosti, potražite pomoć! Psiholozi su stručnjaci koji su uvijek voljni pomoći vam u nošenju s problemima i saslušati vas u svim problemima s kojima se suočavate.

Psihološko savjetovanje možete dobiti na TESINOM Telefonu za psihološku pomoć 01/48 28 888 svakim radnim danom od 10- do 22 sata ili mailom na: psiho.pomoc@tesa.hr
Tijekom krize korona virusa, otvoreni su i drugi telefoni za psihološku pomoć i informacije, možete ih pronaći na ovim stranicama:
www.koronavirus.hr
www.psiholoska-komora.hr/1240   i   www.psiholoska-komora.hr/1238
Pomoći nam može i malo humora, pa se tako možemo prisjetiti citata koji se pripisuje Benjaminu Franklinu: „Jedino što je u životu sigurno su smrt i porezi!“

Tajana Jančec, mag. psych.

Psihološki centar TESA