Psihološki centar TESA
MENU
O nama
Programi i projekti
Psiho teme
Aktivnosti
Savjeti psihologa
PSIHO PORTAL ZA MLADE
TESA u medijima
Letci
Naši prijatelji
Internet savjetovalište
 RSS - Favorites

Psihološka pomoć - savjetovanje telefonom, internetom i uživo (dolazak isključivo uz prethodni telefonski dogovor!)


Stresno vam je, imate problema s učenjem, s odlučivanjem, u odnosima ili se ne osjećate dobro u svojoj koži. Naručite se za razgovor s psihologom na tel: 01/48 28 888 ili na mail: psiho.centar@tesa.hr


Stresno vam je, imate problema s učenjem, s odlučivanjem, u odnosima ili se ne osjećate dobro u svojoj koži. Naručite se za razgovor s psihologom na tel: 01/48 28 888 ili na mail: psiho.centar@tesa.hr

Upomoć - imam tremu!


Popularan naziv kojim se u svakodnevnom govoru označava strah od javnih nastupa, odgovaranja u školi... Ljudi se u tim situacijama boje da će se osramotiti, doživjeti neuspjeh, zablokirati, zaboraviti naučeno, ispasti smiješni i smotani, pocrveniti, napraviti nešto glupo…

Situacije koje izazivaju tremu:
-    odgovaranje - kad te profesor izvede pred ploču i "rešeta" pitanjima! Uh, pogotovo je jaka trema kad se bojiš profesora (bilo zato jer je strog pa ga se svi boje, bilo zato jer si nesiguran s tim gradivom, ili si imao loša iskustva prilikom prethodnih odgovaranja)
-    netko te gleda dok radiš i bojiš se da ćeš se spetljati pod pritiskom
-    trebaš govoriti pred grupom
-    natjecanja – sportaši i umjetnici na važnim natjecanjima osjećaju veliki pritisak da ostave najbolji mogući dojam. Taj pritisak često dolazi od njih sam,ih, ali i od treneta, ili publike. Žele da im izvedba bude savršena i bez greške, što često upravo može omesti izvedbu. 
-    druge situacije – npr razgovor sa simpatijom, obraćanje profesoru, neki važni razgovori (za stipendiju, honorarni posao…), pričanje pred grupom vršnjaka,..

Trema je uglavnom najsnažnija par trenutaka prije samog izlaganja, a kad ispitivanje (razgovor, nastup) jednom počne, trema uglavnom padne. Može te potaknuti da se više potrudiš i čak budeš dojmljiviji. No kad je jaka može te i omesti i "zablokirati".

Kako znaš da imaš tremu?
Nekima bude nelagoda, „leptirići u trbuhu“, uzbuđenje koje uglavnom nestane par minuta nakon što osoba počne govoriti, ili izvoditi određenu aktivnost…

Drugima snažniji i izraženiji simptomi
-    stisne se želudac
-    srce lupa kao ludo
-    ruke ti se znoje
-    crvene obrazi
-    konfuzija, kaos u glavi / ili praznina
-    totalna "blokada" i praznina u glavi (osoba se osjeća kako se ne može sjetiti ni vlastita imena kad je profesor prozove, a pogotovo gradiva)
-     zamuckivanje, ili ubrzan govor, isprekidan, drhtav glas...

Ponekad su ti strahovi intenzivni do razine fobija – značajno remete funkcioniranje osobe, ona je vrlo uznemirena time i osjeća da ne može kontrolirati te osjećaje. Tada počne izbjegavati situacije odgovaranja - bilo da markira, ili ima trbuhobolje i glavobolje zbog kojih mora odustati.
Neki su toliko usmjereni na svoj strah da uz veliku muku i puno snažnih i neugodnih osjećaja jedva prođu takvu situaciju.

Često nakon situacije u kojoj je doživjela snažnu tremu osoba o sebi misli na jako negativan način: "Baš sam luzer, tako se zbuniti i ispasti smiješan pred svima! Svi su vidjeli kako sam pocrvenio! Što će sad misliti o meni? Svi drugi normalno odgovaraju - jedini ja nisam sposoban za to!"

Nisi sam!
Istina je da većina ljudi ima tremu - i dakle nisi sam u tome. Također - često se naša trema ne vidi tako jasno i očito i izraženo izvana kako je mi osjećamo iznutra.
A na kraju krajeva - što ako se trema i vidjela? Prirodno je da svima manje više zadrhti glas kad je neka situacija da javno progovore, ili istupe i sl... To je sasvim prirodno i ako od toga ne napravimo veliku katastrofu uglavnom i mi i drugi brzo pređemo preko toga.


Što pogoršava tremu?
Kad smo zbilja imali negativno iskustvo! Dogodilo se da smo baš zablokirali, pa počnemo strepiti da se to ne dogodi ponovo u novim situacijama. Neki su osjetljiviji i više im se urežu takve situacije, dok drugi na takva iskustva gledaju kroz smiješnu stranu i okrenu na „zezanciju“ čime to iskustvo izgubi svoju težinu.

Kad osoba postane svjesna svojih tjelesnih znakova straha i nelagode (npr drhtavog glasa, znojenja ruku, crvenjenja ...) ona ih još oteža psihološkim tumačenjem koje je dodatno optereti:  «Potpuno ću zablokirati».., „Baš sam jadna“, „Totalno ću ovo uprskati“, „osramotit ću se“, „neću to moći“.., „past ću“…ispast ću smiješan, smotan, spetljan…

Zapravo – svi mi imamo tremu no to se izvana ne vidi toliko. No, osoba koja je stroga i samokritična, te ima previsoke standarde da mora biti savršena, neće kod sebe tolerirati ni najmanje znakove slabosti. Pa kako god uspješno odgovarala – njoj neće biti dovoljno dobro.

Važno – prepoznati koje okolnosti pogoršavaju našu tremu:
-  kad sam neispavan, umoran, iscrpljen drugim stvarima
-    ili mislim crno „ovaj mi predmet nikako ne ide“, „bit će totalno katastrofa ako ovo zabrljam“
-    kad nas drugi ispituju (npr roditelji) svaki dan „jesi li dao taj ispit?“, „hoćeš li ovaj put uspjeti?“…
-    ako se uspoređujemo s drugima „najgori sam na godini (u razredu)“
-    previsoki standardi – „da bih znala da vrijedim – moram postići najbolje rezultate“
-    sumnja u sebe„znam li ja to“, Mogu li ja to?“
Izložiti se pred drugima nosi strah da će oni na nama vidjeti naše nedostatke. Pogotovo su oni niskog samopouzdanja u strahu jer i sami puno sumnjaju u sebe i kad se izlože strahuju da će ih drugi "razotkriti".

Kako se pokušavate nositi s tremom?

Ponekad mladi pokušavaju smanjiti tremu koristeći alkohol ili tablete za smirenje - što je vrlo opasno (jer može dovesti do razvoja ovisnosti). Neki 
imaju svoje sretne rituale, „sveta“ pravila pa nikad ne piju kavu prije ispita ili nose uvijek na test svoju "sretnu penkalu" . Ovo je praznovjerje u koje neki vjeruju, no opasno je ako se počnu na to oslanjati umjesto na realne akcije kojima utječu na poboljšanje izvedbe i ublaživanje straha.
Treći jako forsiraju pripremu za ispit, pa ponavljaju, štrebaju, uče od riječi do riječi.... Biti dobro pripremljen je važno, ali je problem kad zbog tog neki uče troduplo više od potrebnog te se iscrpljuju učenjem a i dalje se osjećaju nespremni. Jer, realno - ne možemo SVE uvijek znati. Na kraju krajeva - zato i postoje različite ocjene, da ocijene različite razine znanja. Problem je kad studenti zbog ovog počnu izbjegavati ispite! Neki sebe „kažnjavaju“ učeći do iznemoglosti i nemaju vremena za druženje, relaksiranje; ne planiraju svoje odmore koji su bitni dio učenja i rada.

Kako se nositi sa tremom?
dobro se pripremi – dakle to ne znači i "SVE MORAŠ ZNATI". Nauči gradivo; ponovi ga svojim riječima; odgovori na pitanja ili osmisli primjere i riješi zadatke... Dobro je da se pripremiš za odgovaranje što sličnije onome kako će stvarna situacija ispitivanja  izgledati

-  uvježbanje – ako imate važnu prezentaciju koju trebate odraditi pred grupom najbolje je proći jednom –dvaput kroz nju doma i izgovoriti je naglas. Još bolje pred prijateljima ili ukućanima (osim ako vam to nije još veći stres).

-    vizualizacija -  zamišljanjem provesti sebe kroz cijelu situaciju i tako je što življe zamisliti i pripremiti se za nju. Na ovaj način možemo mentalno uvježbati svoju izvedbu i potrebne korake zamišljajući kako uspješno prolazimo kroz njih, te kad jednom krene izvedba osjećamo se kao da ponavljamo već obavljeno.

-    skretanje pažnje prije izvedbe – kako je trema najgora prije samog početka dobro je dok čekamo skretati sebi pažnju na neutralne situacije i predmete u okolini (odbrojavati i opisivati sebi predmete po prostoriji). Ovim skrećemo pažnju sa vlastitih znakova trema (kojih bismo inače bili pretjerano svjesni i tumačili ih kao katastrofu). Uz to, i skrenemo pažnju s najgorim mogućih scenarija o svemu što će poći krivo koji nam uglavnom prolaze glavom kad nas „ulovi trema“

-    pravilno disanje - umjesto plitkog disanja uzmite nekoliko polaganijih i dubljih udisaja, to nas fiziološki smiruje (ovo je potrebno uvježbati prije)

-    zamijeniti katastrofične misli realnijima - zapitaj se: što je najgore što očekujem, koliko je to zapravo strašno? Čega se toliko bojim? Što ako i ispadnem smiješan i ako drugi vide moju zbunjenost? Koliko je to strašno? - Umjesto „ispast ću glup i svi će mi se smijati“ reci sebi „odgovarat ću najbolje što znam i ukoliko se malko i zbunim, neće bit takva katastrofa“.  Umjesto „ništa ne znam“ reci „Učio sam i dosta ponavljao i  znam najveći dio gradiva“

-    realniji pogled na tremu - ako misliš kako se niti najmanji znak treme ne smije dogoditi i da se to događa jedino tebi moram ti reći da nisi jedini s tremom niti si u fokusu pažnje svih! Pogledaj malo oko sebe kad drugi odgovaraju – i njima zadrhti glas, pocrvene, možda se i smotaju… I ok, prežive, i za par sati nitko se tog niti ne sjeća! A za par mjeseci netko se na svoja takva iskustva „blamaže“ smije i sjeća ih se kao „smiješnih životnih iskustava“

-   izlaži se takvim situacijama - ključno je da ne počneš izbjegavati takve situacije jer će tada biti sve teže dići ruku i postaviti pitanje, ili se javiti odgovoriti, ili izvesti seminar pred grupom… Trema se zapravo najbolje smanjuje kroz izlaganje – a mi postajemo sigurniji i spretniji u tome što radimo. Nažalost, nema lakšeg puta.

-    opuštanje – imaj aktivnosti kroz koje se relaksiraš i otpuštaš nakupljenu napetost, te osjećaš dobro u svom tijelu.
 
-    umiri sebe -  reci sebi „Polako“, „Bit će u redu“, „I prije sam prolazio ovakve situacije“, „Ništa se strašno neće dogoditi“

Zapamti! Nije svaka takva situacija test naše vrijednosti! Dovoljno vrijedite i dobri ste i ako rezultat ne ispadne savršen. Poneki neuspjeh ili nesavršeno odgovaranje je dio iskustva svakog od nas. I drugi sposobni i uspješni ljudi su imali svoje strahove, neuspjehe i greške.
Ako osjećaš kako ne možeš sam sebi pomoći s tremom potraži pomoć psihologa u školi ili se obrati u TESA-ino savjetovališta za mlade. Kroz rad i vježbu možeš savladati tremu. Sretno!
 
Jadranka Orehovec, prof.psihologije
Projekt „Psiho portal za mlade - podrška u izazovima mladenaštva““
Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport

►  PSIHO PORTAL ZA MLADE  - Friday, August 31, 2012
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Psihološki centar TESA Trg bana Josipa Jelačića 1/III Zagreb tel: 01/ 48 28 888 fax: 01/ 48 28 800 mail: psiho.centar@tesa.hr