Prirodno je, zdravo i važno za  tebe da imaš prijatelje, vršnjake,  dok odrastaš  i sazrijevaš.
Vršnjaci mogu biti pozitivni i podržavajući. Pomažu ti otkriti nove vještine ili te potaknuti interes za sport, knjige, glazbu, izvannastavne aktivnosti.

Međutim, vršnjaci mogu imati i negativan utjecaj.Mogu te ohrabrivati na markiranje, na krađu, na uzimanje alkohola, droge…Najviše tinejdžera, sa problemima ovisnosti, počne uzimati alkohol ili cigarete kao rezultat pritiska vršnjaka.

Pritisak vršnjaka je osjećaj pojedinca – stvaran ili zamišljen – da se mora ponašati kao  grupa, s ciljem da učini nešto što ne želi  (piće, pušenje, droga, krađa…) ili za što se ne osjeća spreman/spremna, kao što je, primjerice seks – a ako ne pristane – trpiti će neke posljedice, kao što su odbacivanje, vrijeđanje ili gubitakpoštovanja.

Postoje različite vrste vršnjačkih pritisaka:

o   otvoreni pritisak – “To svi rade -osim tebe. “

o   skriveni pritisak –  „Ponašaš se ko mala beba.“

o   kontrolirajući pritisak – „Ako  ne popiješ ovo – nisi nam prijatelj“

Tinejdžeri često popuste ovakvim pritiscima vršnjaka, jer žele biti dio grupe, žele biti prihvaćeni, uvažavani u grupi. Društvo je to koje određuje šta je “cool“ i šta je “in“, sve ostalo  im stvara  osjećaj ne- pripadanja takvom trendu i osjećaju se odbačeno.

 

Kakva su tvoja iskustva?

Pritisak vršnjaka se može  pokazati na mnogo načina, uključujući: odijevanje na određeni način, uključenost  u određene aktivnosti, slušanje određene glazbe, odluke o korištenju alkohola, cigareta, marihuane…, izbor prijatelja, školski uspjeh…
Istraživanja pokazuju da postoje dvije glavne karakteristike po kojima se u donošenju odluka razlikuju tinejdžeri  od odraslih. Mladi u ranoj adolescenciji skloni su odlukama i izborima koji  im donose nagradu, osobito u prisustvu vršnjaka,  što ih čini podložnima rizičnim ponašanjima, odnosno manje su osjetljivi  na moguće rizike. Tinejdžeri su uspješni u procjeni  i donošenju odluke na vlastitu dobrobit onda kada imaju vremena za razmišljanje o situaciji u kojoj se nalaze.

Istraživanja također pokazuju da tinejdžeri  teže kontroliraju  impulzivna ili rizična ponašanja, kada su s prijateljima, vršnjacima  ili u situacijama koje su zasićene emocijama. Utvrđeno je da su djeca najranjivija na pritisak vršnjaka između 10. i 14. godine. Posle toga, otpornost na vršnjački pritisk raste linearno dok ne dostignu 18. godinu, a nakon toga dolazi stabilan period.

 

Kako odoljeti negativnom pritisku vršnjaka?

       Nauči samostalno donositi svoje odluke, jer  suprotstaviti se vršnjačkom pritisku znači odlučiti hoćeš li  se prikloniti većini ili samostalno donositi odluke

       Nauči da ideje i prijedloge vršnjaka saslušaš i razmotriš u miru. Upitaj se:

–        Kad čujem  to što „ekipa“ traži od mene, osjećam li, ugodu  ili neugodu?

–        Ako imam osjećaj neugode – što je to što mi se ne sviđa? Hoću li – ako pristanem – možda ozlijediti sebe, ozlijediti ili uvrijediti druge osobe, oštetiti, otuđiti nečiju ili svoju imovinu…?

–        Hoću li sutra zbog toga biti ponosan?

Ako tvoji odgovori  na ova pitanja govore o  neugodi, nesviđanju, lošim posljedicama – ohrabri se  i neka tvoj odgovor društvu bude: „Ne, hvala“.

Odgovor „Ne, hvala“ bit će hrabriji ako  imaš uz sebe istomišljenika, ako se družiš i provodiš vrijeme sa vršnjakom/vršnjakinjom, prijateljem/prijateljicom koji su otporniji na pritisak vršnjaka. Druži se  sa vršnjacima  koji vole raditi slične stvari kao i ti. Uključi se  u neku aktivnost za koju  je bitan timski duh: neki sport, zbor, folklor ili sviranje instrumenta koji je potreban u orkestru…

Vjeruj sebi.

Tinejdžeri koji su samopouzdani  – manje su podložni pritisku vršnjaka.

Ana Pleša

prof. psihologinja

Psihološki centar TESA