Nalaziš se u razdoblju između 18. i 29. godine? Često se osjećaš kao da si još uvijek dijete budući da živiš s roditeljima i ne znaš što bi htio sa sobom u budućnosti? Drugi ti govore da bi, s obzirom na svoje godine, trebao/la imati stalan posao, riješeno stambeno pitanje te zasnovati obitelj, a tebi se čini da je to sve jednostavno previše za tebe i da nisi spreman/na? Ne brini se, većina tvojih vršnjaka se nalazi u sličnoj situaciji i slično se osjeća budući da se nalazite u novom razvojnom razdoblju koje je zapravo most između djetinjstva i adolescencije ka odraslosti. Ta razvojna faza kao i svaka druga ima svoje karakteristike koje treba proći kako bi uspješno došli u sljedeću fazu života, u ovom slučaju – odraslost.

Zadnjih 50 godina događaju se velike promjene na prijelazu iz adolescencije u odraslu dob. Socijalne, demografske i ekonomske promjene rezultiraju promjenama uloga koje osobe imaju na pragu odraslosti. Mladi u Hrvatskoj sve češće duže žive s roditeljima te odgađaju osnivanje braka i postajanje roditeljima zbog različitih okolnosti kao što su stambeni problemi, nizak životni standard i nezaposlenost. Zbog toga što se u ovom razdoblju mladi susreću s mnogim izazovima i nedoumicama koje su im često opterećujuće jer još nisu spremni „postati odraslima“, odlučilo se na to razdoblje gledati kao na novu razvojnu fazu, koja ima svoje karakteristike, a naziva se jednostavno – prijelaz u odraslost ili odraslost u nastajanju.

Ova nova razvojna faza traje od 18. do 29. godine. Ona može biti zanimljiva, izazovna i motivirajuća, ali isto tako može izazivati i mnoge probleme mladima jer u njoj moraju donijeti mnoge odluke, a mladi ili ne znaju koje ili nisu spremni za njih. U ovom razdoblju mladi na prijelazu u odraslost imaju podvojene osjećaje prema odraslosti: s jedne strane vesele joj se jer je vide kao stabilnu i sigurnu s mogućnošću donošenja vlastitih odluka, ali s druge strane uloge odraslih nisu jednostavne i većina njih gleda na odraslost kao na kraj mogućnosti i spontatnosti.

Postoji 5 glavnih karakteristika ovog razdoblja koje opisuju s čime se mladi suočavaju u ovom razdoblju. Prva i najvažnija karakteristika jest ta da je razdoblje prijelaza u odraslost razdoblje istraživanja identiteta. U ovom periodu mladi najviše istražuju različite mogućnosti za svoj život u različitim područjima, posebice u romantičnim odnosima i poslu. U tim područjima oni uče više o tome tko su i što žele od života. Budući da su mladi na prijelazu u odraslost mnogo nezavisniji od roditelja nego što su bili u adolescenciji, a istovremeno nisu ograničeni ni jednom tipično odraslom ulogom (primjerice dugoročnim poslom ili brakom) imaju mogućnost iskušati različite načine života i različite izbore u romantičnim odnosima i poslu.

Druga karakteristika koja obilježava ovo razdoblje je osjećaj „između“ jer većina madih osjeća da više nisu u razdoblju adolescencije, ali i da još nisu postigli punu odraslost. Najčešći odgovor koji mladi daju u ovom razdoblju na pitanje osjećaju li se odraslima jest: „U nekim stvarima da, a u nekima ne“, zato se i naziva osjećaj „između“.

Još jedna karakteristika razdoblja prijelaza u odraslost jest da je ovo razdoblje mogućnosti. To je razdoblje velikog optimizma i velikih nada za budućnost zbog mogućnosti koje nudi. Također, ovo razdoblje nudi priliku mladim ljudima, koji su živjeli u teškim uvjetima u svojim domovima, za odlazak od kuće i mogućnost preusmjeravanja svog života u boljem smjeru, prije nego što se obvežu na odrasle uloge. Više nego i jedno drugo razdoblje života, prijelaz u odraslost predstavlja mogućnost promjene.

Istražujući razne mogućnosti, mladi na prijelazu u odraslost su nezavisniji i odgovorniji za sebe nego kad su bili mlađi, čime je ovo razdoblje usmjerenosti na sebe. Ono se odnosi na razvijanje znanja, vještina i samorazumijevanja koje će im trebati za život odrasle osobe. Mladi na prijelazu u odraslost su usmjereni na sebe u smislu da imaju malo socijalnih obveza i dužnosti prema drugima što im ostavlja dovoljno autonomije da upravljaju svojim životima. Oni su usmjereni na sebe s ciljem postizanja samodostatnosti koja je središte onog što za njih znači biti odrastao. Nakon postizanja samodostatnosti vide sebe kao odrasle osobe koje su se spremne usmjeriti prema drugima u pogledu sklapanja braka i postajanja roditeljima.

Mnogo mogućnosti može na neke pojedince djelovati preplavljujuće i promjene mogu uzrokovati manjak smjelosti i novca da uspiju u svojim naumima i željama stoga je ovo razdoblje i razdoblje nestabilnosti. Događaju se mnoge promjene u romantičnim vezama, poslu i obrazovanju koje mogu opteretiti mlade na prijelazu u odraslost.

Ovih pet karakteristika je obilježje ovog razdoblja kroz koje prolazi većina mladih ljudi koji su na svom putu postajanja odraslima. One su kod nekih izražene manje, a kod nekih više, ovisno o okolnostima i situaciji u kojoj osoba odrasta. No postoje i neke razlike u izraženosti pojedinih karakteristika u odnosu na dob mladih. Kod mlađih osoba na prijelazu u odraslost (od 18. do 23. godine) izraženije je istraživanje identiteta jer mladi u toj dobi tek ulaze iz adolescencije u proces odrastanja te putem istražuju svoj identitet što traje još od razdoblja adolescencije. Kod mlađih su izraženije i mnoge mogućnosti koje im se tek otvaraju te samim time veliki izazovi i odluke koji su stavljeni pred njih te je zbog toga u ovom razdoblju izraženija i nestabilnost. Budući da tek izlaze iz adolescencije, kod njih je izraženiji i osjećaj „između“ nego kod starijih jer su na prijelazu između dva razdoblja. Jedina karakteristika koja je uglavnom izraženija kod starijih osoba na prijelazu u odraslost (od 24. do 29. godine) je usmjerenost na druge koja raste s dobi. To se događa zbog toga što većina mladih na prijelazu u odraslost nakon 24. godine završava svoje školovanje, nalazi stabilan posao i spremnija je posvetiti se ulogama koje uključuju usmjerenost na druge kao što su romantični odnosi, brak te roditeljstvo.

Sve ove karakteristike razdoblja u kojem se nalaziš i kroz koje prolaziš treba prihvatiti i pokušati se što bolje suočiti s izazovima i eventualnim nestabilnostima. Na kraju svega, ne zaboravi ipak uživati u ovom razdoblju koje je unatoč svemu, razdoblje mnogih mogućnosti i novih prilika koje treba iskoristiti prije ulaska u „ozbiljnije“ i odraslije uloge.

Jelena Ačkar, magistra psihologije