Svi ti govore kako je u životu važno znati dobro komunicirati. A komunikacija je prijenos misli, želja ili ideja od jednog sugovornika do drugog…. I na njenom putu mogu nastati razne prepreke i šumovi. Uh, čekaj, ovo zvuči kao gradivo iz fizike. Zar je komunikacija stvarno tako komplicirana?! Ne mora biti! Nauči kako uspješnije komunicirati – tako da možeš izraziti sebe i bolje se razumjeti s drugima.

Za početak…
Dakle, komunikacija je (ipak) proces odašiljanja i primanja poruka. Komuniciramo i razmjenjujemo informacije, misli, osjećaje, želje, stavove, vrijednosti,… sve što je u nama. Pričamo sa susjedom u liftu kako je sinoć odigrala reprezentacija. Možemo pozvati prijatelja na druženje nakon škole ili pričati na telefon, ili face. S roditeljima pregovaramo oko kupnje novog mobitela ili izlaska, prepiremo se sa sestrom čiji je red za bacanje smeća ili šetnju kućnog ljubimca. Možemo prepričavati neke vesele događaje s ljetovanja prijateljici koju nismo dugo vidjeli, ili planirati kako napraviti razredni projekt. Možemo se povjeravati kad smo tužni ili zaljubljeni.

Dakle, na površnoj razini komuniciranja razmjenjujemo informacije i činjenice ili komentiramo neka općepoznata zbivanja. No, s bliskijim osobama pričamo o intimnijim temama, svojim osjećajima, nadama, sumnjama. Komunicirajući se (možemo) upoznavati i približavati jedni drugima, bolje razumjeti što druga osoba (ili mi sami) misli, osjeća, želi.

Slušaj očima!

Komunikacija se ne odvija samo riječima, nego još više – neverbalno. Jedna je studija (na UCLA) pokazala kako je čak 93% komunikacije neverbalno! Od ukupne poruke – na sadržaj otpada 7% (same riječi), 38% na glas (naglasak, ritam, glasnoću..) i 55% na neverbalne poruke (izraz lica, mimika, kontakt očima, stav tijela, gestikulacija…).
Zato je važno pratiti neverbalne znake. Ali, pazi! Oni se mogu krivo protumačiti, pa je dobro da budeš oprezan u njihovu tumačenju. Ako ti se učini npr da ti se frendica hladno javila, dobro je provjeriti s njom da li je to zato jer je ljuta na tebe, ili je možda posrijedi da je zamišljena ili je nešto treće… Ne bi bilo dobro da si ti odmah na to isto postala hladna, jer takve situacije mogu narušiti dobre odnose.
Komuniciramo i našim postupcima i djelima. Komunikacija je i kad nekog ignoriramo, ili izbjegavamo. Dakle, ne možemo ne komunicirati. Kad se okrenemo od druge osobe ili iziđemo iz prostorije kad ona uđe – mi isto zapravo nešto komuniciramo. (Govorimo: “Ne želim s tobom komunicirati.”) Time mu možda želimo pokazati da smo na njega ljuti, da nas ne zanima ili da ga ne želimo upoznati.
Važno je KAKO komuniciramo.
Ako znamo dobro i jasno izreći što nas veseli, a što muči; što nam se sviđa ili ne sviđa –to nam može pomoći da dobijemo što želimo ili riješimo problem. Važno je naučiti razgovarati s drugima kako bi se osjećali ugodno s njima, ali i oni s nama…
Znati se dobro izraziti, jasno i lijepo reći svoje mišljenje je važno za naš uspjeh, ali i naše samopouzdanje i dobre odnose s drugima. Hej, ako ne kažeš što osjećaš, što te brine – nitko to neće znati. Drugi nam ne mogu čitati misli!Zato je važno naučiti reći – naučiti kako, ali i kome i kad izraziti ono što je u nama.
– Vjeruj sebi! Znaj da imaš pravo misliti, osjećati, željeti što god želiš. Osluhni sebe i vidi što je to što želiš komunicirati i podijeliti s drugima. Ako prepoznaš da osjećaš ljutnju na prijatelja – u redu je da sebi to priznaš i odabereš hoćeš li, kako i kada s njime o tome porazgovarati. Kad si sam sebi jasan – veća je šansa da ćeš tu poruku moći jasno prenijeti i drugima, te da će te oni moći razumjeti na pravi način. Ako pokušavaš nešto “glumiti”, velika je šansa da će drugi prepoznati da nisi iskren, ili da ćeš se sam osjećati loše zbog toga.
Vodi računa o svojoj neverbalnoj komunikaciji – kad komuniciraš s drugim obrati se osobi imenom, pogledaj je u oči, osmjehni se, okreni se tijelom prema njoj… Ponašaj se zapravo kako bi volio da se drugi prema tebi ponaša (kao npr da ne bulji u mobitel ili Tv dok mu povjeravaš nešto važno!). Jako je ružno vidjeti da netko ignorira drugu osobu, ili čak koluta očima, ismijava se ili imitira drugu osobu! Uhhhh, to nipošto nemoj raditi: time povređuješ druge, no i činiš štetu sebi. Jer, nitko ne voli nepoštivajuće, podrugljive, neprijateljske osobe u svojoj blizini!
Pokazi uvažavanje prema drugoj osobi! Nije “cool” prekidati drugog dok govori, koristiti uvredljive izraze i riječi kad se obraćaš drugome ili kad o njemu pričaš.
Ne tračaj, ne manipuliraj, ne prijeti, ne širi tračeve o drugome. Ne koristi uvredljive izraze, nadimke i riječi („očalinko“, „mršavica“, „štreberica“). Ne hvataj se za greške drugog, ne izvlači i ne prepričavaj tuđe intimne i povjerljive stvari. Nemoj ignorirati ako ti se netko obrati ili te nešto upita. Odgovori. Ako ne želiš s njim pričati, postoji i uljudniji način da skratiš komunikaciju od ignoriranja.
Budi uljudan – “Lijepa riječ svaka vrata otvara” je stara mudrost koju valja poslušati. Zar nije lijepo čuti da te netko zamoli nešto, ili zahvali kad mu učiniš nešto lijepo. Izvoli, molim, hvala! A oprosti je posebno vrijedna riječ koja liječi ako se kaže u pravom trenutku (tj.onda kad si pogriješio)!
– Slušaj! – U komunikaciji su najbolji oni koji više slušaju, a manje pričaju! Zato se i kaže da imamo “2 uha i jedna usta – da više slušamo, a manje pričamo”. Pokušaj zaista razumjeti što drugi govori. Ne traži loše namjere i skrivene motive iza tuđih riječi i postupaka.
Nemoj pretpostavljati što druga osoba misli – nego radije PROVJERI s njime jesi li dobro razumio, ponovivši svojim riječima. Pitaj ako ti nešto nije jasno.
Reci što te muči – razgovaraj o svojim osjećajima i problemima s osobama od povjerenja. Reci ako ti se u životu događa nešto što ti se ne sviđa ili te muči. Kad nas netko sasluša, osjećamo se puno bolje, lakše. A i možemo dobiti podršku – emocionalnu ili konkretnu – oko toga kako problem riješiti.
– Prilagodi se okolnostima – povjerljiviji i intimniji razgovor traži i da odvojimo vremena, osiguramo privatnost i mir. Dok je netko tužan i zabrinut, nije pravi trenutak da pričamo kako smo se ludo zabavljali ovaj vikend. Kad odgovaramo profesoru – ne treba koristiti sleng ili izraze koje koristimo kad se s prijateljom “zezamo” pod odmorom.
Poštuj svoj način komuniciranja – znaj da uvijek možeš naći nekog s kim ćeš se razumjeti – ako to nisu vršnjaci iz razreda, možda su vršnjaci koje znaš sa slobodnih aktivnosti, iz ulice, ili šire obitelji. To može biti jedna osoba, ne mora biti pola razreda. Nekima od nas bolje odgovara da ima manje prijatelja – a jako bliskih.
Za one brzoplete – „prvo ispeci – pa reci“ – ako često kažete nešto što povrijedi druge, a kasnije požalite – učite se to mijenjati. Neke šale nisu smiješne i mogu jako povrijediti!
Za one mirnije i tiše – možete biti tihi, ali i možete nekad uzeti riječ. Možda je manje strašno nego što mislite. Nekad je najteže početi. Zapamtite da drugi ne znaju što mislimo ili osjećamo ako im ne kažemo.
Zaštiti se od verbalnih napada druge osobe – Ako si meta nečijih napada – zaštiti se: „Ne sviđa mi se tvoje ponašanje i molim te prestani s tim. Ubuduće ću te ignorirati jer to što govoriš ne zaslužuje moju pažnju…. ILI Ovo što radiš je vrijeđanje… Razgovarat ću s nastavnikom o tome kako se ponašaš…..“. Nitko te nema pravo vrijeđati, niti ti imaš ikog pravo loše tretirati. Ako te netko vrijeđa – baci te riječi u kantu za smeće: „Ne sviđaš mi se! – „Ja se sviđam sebi i svojim prijateljima“, …
– Možda ti je komuniciranje u nekim situacijama neugodno. To je normalno – i drugi se ljudi osjećaju manje ugodno s vršnjacima koje su tek upoznali, ako su novi u društvu ili ako je grupa veća. Nemoj potpuno izbjegavati svaku priliku za druženje. Možda se možeš podružiti u manjoj grupi ili otići u kino, ili na igralište.
– Nauči rješavati sukobe s vršnjacima i pregovarati: Ne napadaj drugu osobu nego radije govori o svojim osjećajima, reci što vidiš kao problem, opiši koje te ponašanje smeta i što bi htio!
Prihvati novu osobu i uključi je u komunikaciju. Ako netko namjerno isključuje drugu osobu– nemoj sudjelovati u tome. Važno je i znati izraziti svoje neslaganje s nečim što ti se ne sviđa: „Ne sviđa mi se da se tako ponašamo i neću u tome sudjelovati. To nije ok“. Odupri se nagovorima na nešto što ti nije u redu i što ne želiš.

Uvažavajte svoj stil komuniciranja
Nismo svi isti i to je lijepo. Neki su otvoreni i vole puno pričati, sipaju viceve iz rukava, zabavljaju društvo. Neki su u komunikaciji nestrpljivi, pa prekidaju druge ili završavaju rečenice umjesto njih. Drugi pak znaju baš slušati kad ti je teško, i jako dobro čuvaju tajnu.
Ima i mladih koji su jako sramežljivi u novim društvima– ostaju po strani, boje se reći što misle, ili teško pristupe novom društvu. A kad se malo opuste, onda pokažu svoje drugo (pričljivije) lice. Zato je važno da budete dobri jedni prema drugima i da ne odbacite nekog zato što je glasniji od vas, ili jako tih i miran. Svatko ima svoju vrijednost i dajte priliku jedni drugima! Nekad je super netko glasniji, tko vas sve zabavi. Nekad bolje paše netko tiši, tko zna dati savjet, ili saslušati.
Ako ste vi taj koji je dinamičniji, otvoreniji – onda pristupite i vi započnite komunikaciju. Isto obratite pažnju ako prekidate druge i strpite se i saslušajte do kraja. Ako ste vi tihi i mirni često – zapamtite da i dalje možete naći one slične sebi i zabaviti se dobro.
Zapamti!
Riječi i bole – pa je strašno ako nam netko govori grube riječi, naziva nas pogrdnim imenima, ili širi o nama tračeve…. Zato ne koristi takve riječi!
Ali – riječi i liječe! To je onda kad nam netko kaže lijepu riječ, ohrabri nas, podrži nas, prepozna i pohvali nas… Kad smo u teškom trenutku, baš nam tada najviše znači takva lijepa riječ. Zato, nemoj škrtariti – uputi lijepu riječ i gestu drugima, ali i sebi!
Dobra komunikacija pomaže da imamo dobre odnose s drugima i budemo zadovoljni sobom! Svi možemo naučiti bolje komunicirati! Zato – ugasi kompjutor i uključi se što češće u “face-to-face” komunikaciju. Otiđi na dramsku grupu, pričaj s dragim frendom, sudjeluj u timu u razrednoj organizaciji izleta, postavljaj pitanja na satu, razgovaraj s roditeljima i bliskima! Nađi osobu sličnih interesa – tada komunikacija samo teče! Znaj – svatko može dobro komunicirati, to je nešto što učimo i vježbamo cijeli život! Sretno!

Jadranka Orehovec, prof.psihologije
Projekt „Psiho portal za mlade – podrška u izazovima mladenaštva““
Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport