Dobro suočavanje s teškoćama je ključan aspekt našeg psihičkog zdravlja. Brojni izazovi i promjene koji zahtijevaju prilagodbu mladih su značajan izvor stresa.

Neki se mladi teško suočavaju s teškoćama i iskazuju emocionalne, ponašajne i somatske simptome stresa: razdražljivost, potištenost, promjenjiva raspoloženja, teškoće koncentracije i odlučivanja, promjene apetita i spavanja, povećanje konflikata…

Često koriste nezdrave načine suočavanja, među ostalim i korištenje alkohola, cigareta i droga. Time pokušavaju postići „bijeg od problema“, opuštanje i otupljivanje neugodnih osjećaja.

Takvi načini suočavanja donose (kratkoročne i dugoročne) štetne posljedice po zdravlje!!!

Hoćemo li ili ne situaciju doživjeti kao stresnu ovisi o procjeni „Koliko me ova situacija ugrožava?“ i „Mogu li se ja s ovim nositi?“. Doživimo stres kad procijenimo kako situacija nadilazi naše kapacitete za suočavanje.

Posebno je važno što osoba radi u stresnim situacijama. O tome ovisi kako će se osjećati i kako će se situacija dalje razvijati.

Kako se uspješnije nositi sa stresom?

Prepoznaj da ti je teško

Svatko različito reagira na teškoće. Možda si stalno nemiran, loše spavaš i prejedaš se. Ili se jedva digneš iz kreveta i otresaš na druge… Plačljiv si i promjenjiva raspoloženja? Učestalo te boli trbuh, glava i ostaješ bez daha (a nema medicinskog uzroka). Uzrok svemu tome može biti u kroničnoj napetosti.

Osnaži se

Uravnoteži se – spavaj i jedi dovoljno i zdravo.

Redovito vježbaj ili se bavi nekim hobijem.

Uzmi vrijeme za odmor i opuštanje. Boravak na svježem zraku ili sjedenje na suncu opušta i rasterećuje.

“Ispuši se”

“Ispuši se” kroz sport, žustru šetnju, ples, … nešto što voliš raditi. (Samo nemoj da to budu aktivnosti koje će te dovesti u nove probleme). Istrči se, rolaj, nabijaj loptu, pjevaj na sav glas… Svatko ima svoj način ispuhivanja i važno je da ga nađe.

Napravi odmak!

Ako si previše uzrujan ili iscrpljen da bi mogao jasno vidjeti situaciju – odmakni se. Prošeći. Stavi glazbu koju voliš, popričaj na telefon, igraj se s ljubimcem… Smiruju rutinske aktivnosti: slaganje puzzle, rješavanje sudoku, igranje igrica, molitva, pjevušenje… Kad se napetost  „slegne“  jasnije ćeš jasnije vidjeti problem i moguća rješenja.

Planiraj i organiziraj svoje vrijeme

Prepoznaj kradljivce vremena i ograniči vrijeme koje provodiš na nekorisne načine.  Planiraj i organiziraj svoje aktivnosti i vrijeme za ispunjavanje obveze, brigu o sebi, razvijanje svojih interesa, druženje…

Odredi što je važnije

Prepoznaj čemu daješ koliko važnosti i vremena. Odaberi između različitih interesa i aktivnosti. Možda ne trebaš svaku večer tulumariti u vrijeme ispitnih rokova. Je li važnije pregledati oglase za posao ili hrpu spotova na internetu? Od nekih (manje bitnih) stvari ćeš možda morati privremeno i odustati. Odraslost znači odabirati.

Postavi realistične ciljeve

Ne moraš u dva sata naučiti pola knjige. Najvjerojatnije tvoj prvi posao neće biti super plaćen. Ne moraš sve napraviti savršeno. Nerealistični ciljevi koje ne dostižemo nas demotiviraju i čine da se osjećamo neuspješni.

Potraži podršku

Podrška bliskih ljudi je ključna u stresnim periodima!  Već i to što nas netko sasluša s razumijevanjem pomaže da se osjetimo bolje. No moramo znati zatražiti podršku i pokazati da je trebamo. To nije znak slabosti, nego snage i toga da brinemo za sebe.  Ako ti se čini da nemaš  podržavajuću osobu u obitelji ili među poznanicima potraži podršku stručnjaka.

Promjeni perspektivu

Zapitaj se što je najgore? Čega se najviše bojim? Razmisli kako ćeš situaciju gledati nakon mjesec, ili godinu dana? Što možeš naučiti iz ove situacije?

Jasnije sagledaj teškoće

Prvo trebaš jasno vidjeti svoj problem, bez da ga pretjerano uvećaš ili umanjiš. Napiši na papir što te zapravo muči. Dok problemi vrludaju glavom čine se  beskrajni, a na papiru postaju konkretniji (i savladiviji). Što te najviše muči? Što je najvažnije? Što bi pomoglo da riješiš te probleme? Koji su koraci ka rješavanju? Koje ti informacije, vještine ili osobe mogu pomoći?

Rješavaj probleme

Ako vjeruješ da se loše stvari događaju jer te „profesor ima na piku“ ili „svi dobivaju posao preko veze“ možda zbog tog ne učiš niti šalješ molbe za posao. No, iako život nije uvijek pravedan, to nas ne opravdava da mi sami odustanemo! Radije razvij uspješnije strategije učenja ili kako se bolje predstaviti na razgovoru za posao.

Prisjeti se koliko si jak

Sjeti se kad si ranije uspješno riješio važne probleme. Koje tvoje snage su ti u tome pomogle?(Optimizam, brzo učenje, izdržljivost, spremnost da saslušaš savjet…) Iskoristi ih sad i prepoznaj svoje nove snage.

Uči iz iskustva

Budi iskren prema sebi. Možda se dovodiš u stresnu stisku vremena jer odgađaš obveze? Ili prebrzo odustaješ čim naiđe prepreka?… Izbrusi vještine i znanja da spriječiš takve stvari u budućnosti.

Izazovi i teškoće nas potiču da se razvijamo i unapređujemo.

Imaj pobjednički stav

Nisi potpuno bespomoćan! Uvijek možeš nešto napraviti! Ako ne promijeniti situaciju – onda bar promijeniti svoj pogled na nju ili povećati snagu da je bolje izdržiš.

Ako se osjećaš iscrpljen, obeshrabren i „pucaš“ pod stresom – potraži pomoć stručnjaka!

 

Jadranka Orehovec, prof.psihologije

Projekt „Psiho portal za mlade – podrška u izazovima mladenaštva““
Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport